(Izvor: net.hr / Autor: Đurđica Klancir)Dr.

Ivan Bekavac, liječnik iz Klaićeve, član Savjeta Mosta, bivši zamjenik ministra zdravstva u vrijeme kratkog mandata ministra Darija Nakića, govori o stanju u zdravstvu, bivšem i sadašnjem ministru zdravstva, gorućim problemima našeg sustava, kao i praksi u kojoj doktori iz javnih bolnica pacijente šalju u privatneKada je opozicija tražila u Saboru opoziv sada već bivšeg ministra zdravstva, Milana Kujundžića, savjet za zdravstvo Mosta pripremio je i vrlo opsežan dokument, “50 razloga za smjenu ministra Kujundžića” u kojem je vrlo detaljno analizirana dubina problema u hrvatskom zdravstvu, ali ministar Kujundžić, formalno gledano, nije “pao” ni zbog jednog od tih razloga. I svi ti problemi dočekali su novog ministra.S jednim od autora dokumenta o 50 razloga za smjenu ministra Kujundžića, dr. Ivanom Bekavcem, liječnikom specijalistom anesteziologom u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj, voditeljem ureda za stručno-medicinske poslove u Hrvatskoj liječničkoj komori, razgovaramo o stanju u zdravstvu kakvo je sada dočekalo novog ministra, dr. Vilija Beroša.NET.HR: Znamo da ste navodili najmanje 50 razloga za Kujundžićev odlazak, no, možete li reći što smatrate njegovim najvećim pogreškama odnosno propustima?BEKAVAC: Moglo bi se reći da je njegov učinak u njegovu mandatu – nevidljiv. Nula. U pune tri godine mandata nije dovršio brojne započete projekte. Govorio je o velikim građevinskih poduhvatima u zdravstvu, a nije se dovoljno zauzeo za očuvanje potencijala zdravstvenih radnika. Stotine zdravstvenih radnika napustile su Hrvatsku u njegovu mandatu nezadovoljni mjerama koje država provodi u svrhu poboljšanja uvjeta rada i života zdravstvenjaka. Ne može se izdvojiti gotovo ništa pozitivno. Njegov mandat je obilježen neučinkovitošću sustava, velikim skandalima, dramatičnim propitivanjem smrti pacijenata, nezakonitom neisplatom dijela plaća zaposlenicima, velikim listama čekanja…NET.HR: Je li Kujundžić bio najlošiji ministar zdravstva kojeg smo imali?BEKAVAC: Ne bih se usudio reći da je bio najlošiji. Bilo je već vrlo loših ministara. Recimo, kada je ministar u Milanovićevoj vladi, Rajko Ostojić, i sam obilježen prijedlogom smanjenja doprinosa za zdravstvo te sumnjivim i nikad ispitanim nabavama, zajedno s tadašnjim ministrom rada Mirandom Mrsićem, isključio Sindikat liječnika iz kolektivnog pregovaranja u zdravstvu. Ostojić je zabranio i štrajk liječnika, pritvoren je predsjednik Sindikata liječnika… Sjetite se skandalozne nabave ECMO uređaja za 36 milijuna kuna za koje nije ni danas poznato jesu li svi u funkciji. Ili ona tzv. reforma hitne pomoći iz Milinovićeva mandata u kojoj su pacijenti masovno usmjereni na hitnu pomoć umjesto da traže rješenje u primarnoj zaštiti. I tada su liječnici okupljeni u liječničkoj udruzi isticali promašenost takvog modela u koji je utrošeno više desetaka milijuna kuna. Dan danas građani povremeno poljube zaključana vrata ordinacija hitne pomoći jer je dežurna ekipa na terenu, a 70 posto intervencija hitne pomoći uopće nisu hitne. No, da ne duljim. Bilo je već crnih razdoblja u zdravstvu, ali ovo Kujundžićevo razdoblje svakako će se pamtiti kao jedno od najcrnjih razdoblja. Stagnacija i propadanje. Nismo išli naprijed gotovo ni u kojem segmentu.NET.HR: A koji je ministar ostavio pozitivan trag?BEKAVAC: Ministar Siniša Varga je u svom mandatu napravio dobre poteze. Prije svega izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice, novac građana za zdravstveno osiguranje je prestao biti bankomat državne uprave. On je u svojem razdoblju implementirao i projekt e-recepta. To je bio prvi veliki i uspješni projekt digitalizacije. I dokaz da se može. Mi smo zbog e-recepta slušali upite stranaca kako smo to uspjeli. Ministar Nakić donio je pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine kojim je Hrvatsku nakratko, par mjeseci do Kujundžićevih izmjena istog pravilnika, prebacio u društvo suvremenih država EU-a koje se brinu o ljudskim potencijalima u zdravstvu.NET.HR: Što bi trebao biti prvi potez novog ministra? Do parlamentarnih izbora ostaje malo vremena, stigne li se išta učiniti?BEKAVAC: Od novog ministra očekujem zainteresiranost za upravljanje zdravstvenim sustavom, hrabrost i volju nametnuti interes građana interesu političkog menadžmenta. Potrebno je izraditi analizu stanja, pobolijevanja, smrtnosti, učinkovitosti pojedinih sastavnica sustava…NET.HR: Znači ponovno analiziranje? Zar ne postoje već analize sustava?BEKAVAC: Postoje već analize, ali su – zastarjele. Pune su ih ladice ministarstva. I službenici ministarstva, stručnjaci državne administracije ne reagiraju na njih, primjerice četiri gotova dokumenta reformskih skupina iz 2016., a oni bi trebali na temelju njih donositi provedbene a