Dana 8.

kolovoza 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.

Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.

Delegacija HSS-a predvođena potpredsjednikom stranke, povjesničarem Vlatkom Smiljanićem odala mu je počast na njegovu grobu u arkadama zagrebačkog groblja Mirogoj.

“On je bio političar zasigurno ispred svog vremena, čovjek koji je među prvima progovarao o ravnopravnosti spolova, o ekologiji, zelenoj politici, ravnopravnosti i emancipaciji žena i nacionalnim manjinama”, rekao je potpredsjednik HSS-a Vlatko Smiljanić.

Smiljanić je također istaknuo kako je 2021. godina značajna za HSS i zbog drugih velikih obljetnica, poput 150. obljetnice rođenja Stjepana Radića, 100. obljetnice donošenja Ustava neutralne seljačke republike, odnosno HSS-ovog prvog stranačkog programa te 30. obljetnice povratka izvorne seljačke stranke u domovinu.

Naglasio je kako je Radić nosio nadimak učitelja, dodavši da je stoga bio jedan od rijetkih, ako ne i jedini europski političar, koji je nosio tako častan nadimak. Kazao je kako je Radić još prije sto godina uočio probleme s kojima se i dan danas suočava hrvatsko društvo i država te ih je, navodi Smiljanić, uvrstio u prvi stranački program HSS-a.

“Upravo zbog toga i mi u HSS-u uvijek mu se vraćamo i sva naša programska načela, utemeljena u Novoj republici, uvelike imaju svoja uporišta u Ustavu neutralne seljačke republike i u nauku našega učitelja i prvog predsjednika Stjepana Radića”, kazao je.

Delegacija HSS-a predvođena potpredsjednicom HSS-a Klarom Šćukom odala je počast suosnivaču HSS-a i velikanu hrvatske povijesti u Slavonskom Brodu.

Potpredsjednica Šćuka u povodu obilježavanja godišnjice Radićeve smrti podsjetila je na važno područje njegovog djelovanja koje je bilo usmjereno u pravcu stvaranja financijskog i proračunskog okruženja, a koje je trebalo osigurati uvjete pravednijeg ubiranja i raspodjele proračunskog novca.

“Ključno Radićevo načelo bilo je da poreze moraju plaćati svi građani u skladu s dohotkom, a da hrana ne smije biti oporeziva. Smatrao je da narodno blagostanje ovisi o poštenju i mudrosti onih koji upravljaju narodnim novcem. Žestoko je kritizirao korupciju i pogodovanje pojedincima i skupinama uz vlast i netransparentna financiranja javnim novcem. Zalagao se za ravnotežu izravnih (oporezivanje dohotka) i neizravnih poreza (danas PDV) i njihovo trošenje na mjestu oporezivanja”, naglasila je Šćuka te dodala kako se može zaključiti kako je Radić bio domoljub koji je domoljublje iskazivao borbom za pravedno oporezivanje i pravedno raspolaganje javnim novcem, a ne mahanjem zastavom i isticanjem prvog bijelog polja na hrvatskom grbu.

“HSS-ove proračunske i porezne politike danas su borba za pravedno oporezivanje i smanjenje PDV-a na hranu, racionalno upravljanje trošarinama na alkohol, jer ta trošarina dovodi do prelijevanja poreza na zaposlene ( smanjenje plaća za vrijednost poreza) i jačanje sive zone poslovanja i crnog tržišta. HSS je tražio i traži vraćanje dijela PDV-a jedinicama lokalne samouprave za razvoj i jačanje gospodarskih projekata. Dio PDV-a mora direktnim kanalima biti vraćen u Slavoniju. Porezi i javni proračun moraju biti usmjereni prema stvaranju socijalne jednakosti i pravednosti – možda će to biti poticaj mladima da se vrate u Hrvatsku i Slavoniju kojoj prijeti izumiranje. Radić je smetao 1928., a HSS smeta danas”, zaključila je potpredsjednica HSS-a Šćuka.

Počast Radiću polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća ispred njegovih spomen-obilježja diljem Hrvatske odale su brojne članice i članovi, a u Petrovcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji služena je i misa zadušnica istočnim katoličkim obredom na hrvatskom jeziku koju je predslavio biskupski vikar i župnik župe Pokrova presvete Bogorodice.

Počast jednom od najznačajnijih hrvatskih političara odali su i predstavnici HSS-a Sisačko-moslavačke županije u potresom razrušenoj Petrinji.

“Ponekad mi se čini, kad gledam sve ovo što se i nama tu dogodilo, da je možda država kao i sve drugo, najljepša i najviše obećava dok se sanja o njoj. Radić ju je sanjao, ne znam je li imao tu sreću ili nesreću da je ne doživi”, rekao je predsjednik petrinjskog HSS-a Miroslav Petračić kod Radićeva spomenika koji je za razliku od okolnih zgrada na istoimenom trgu i ulici preživio potres bez vidljivih oštećenja.