“Ovaj zakon o sjemenu i sadnom materijalu nije prepoznao geopolitičke i geostrateške probleme u svijetu vezano uz sjeme i proizvodnju hrane”, rekao je zastupnik Željko Lenart u saborskoj raspravi.Upozorio je kako zakon nije prepoznao da je bolje lošije farmersko sjeme nego najbolje certificirano sjeme do kojeg ne možete doći.

Kao poljoprivredni proizvođač, Lenart je naveo probleme sa sjemenom s kojima se poljoprivrednici na terenu susreću.Sjemenarske kuće žele potpuno ovladati tržištem sjemena i sadnog materijala“Ove godine smo imali problem da najproduktivniji hibridi kukuruza nisu bili dostupni mnogima koji su ih željeli sijati. Zato su morali sijati manje produktivne. Zbog čega je to tako? Zašto što mi te hibride ne proizvodimo, ne certificiramo, ne distribuiramo. Danas postoje proizvođači koji kupe certificirano sjeme. Primjerice, kupe najjeftinije sjeme soje, njime hrane svoju stoku, a siju svoje farmersko sjeme jer im je ono kvalitetnije i daje veće urode”, rekao je Lenart te dodao kako kroz ovaj zakon sjemenarske kuće žele potpuno ovladati tržištem sjemena i sadnog materijala.Za kvalitetu sjemena ne može biti odgovoran samo dobavljač sjemenaSpornim je ocijenio članak 20. zakona, gdje u stavku 7 stoji da je za kvalitetu sjemena odgovoran dobavljač sjemena koji ga stavlja na tržište kada sjeme drže u uvjetima koji ne osiguravaju održavanje njegove kvalitete.“Kako ćemo mi to dokazati? Kupio sam sjeme, donio ga kući i spremio jer sjeme moram kupiti početkom godine ako želim sijati ono što želim. Posijem ga, ono ne nikne zbog, reći će dorađivači, loših uvjeta sjetve, suše, neznanja i ne znam što sve neće navesti. Niti jedan proizvođač neće moći dokazati da je proizvođač sjemena, dorađivač ili dobavljač kriv za lošu kvalitetu tog sjemena”, istaknuo je.Lenart je na taj članak zakona podnio amandman. Njime traži da u zakonu stoji da u lancu proizvodnje sjemenskog materijala za kvalitetu mora biti odgovoran i proizvođač sjemena i dorađivač sjemena i dobavljač sjemena koji ga stavlja na tržište.“Ove godine sam nabavio tri vrećice sjemena soje iz Italije. Kada sam otvorio tu vrećicu divio sam se kvaliteti toga sjemena. Kada sam nabavio i otvorio sjeme hrvatskog proizvođača, onda bi se najradije bio rasplakao što nisam ostavio sjeme od prošle godine. Zbog čega mi proizvođači moramo trpjeti aljkavost dorađivača sjemena i njihov monopol na tržištu, a nemamo nikakva prava?”, upitao je zastupnik HSS-a.Svima treba biti cilj opstanak malih proizvođačaLenart je podnio amandman i na članak 17. Zakona o sjemenu i sadnom materijalu.“Članak 17 govori da farmeri mogu na svom gospodarstvu uzgojiti sjeme iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja. Trebalo bi omogućiti da se povisi ta količina hektara proizvodnih površina. Moram priznati da mi nije jasno da li je to ukupno ili za svaku od vrsta? Zašto to niste pojasnili”, upitao je.Pozvao je vladajuće i ministricu Vučković da razmotre prijedloge koje je iznio. Zaključio je kako svima treba biti cilj da bude lakše živjeti i opstati malim proizvođačima.