29.
listopada 2021. Na N1 televiziji gostovao je dr. Ivan Bekavac, koordinator savjeta za zdravstvo Mosta, a govorio je o gorućim aktualnim temama pandemije bolesti COVID-19 i o najavljenoj reformi zdravstva čiji su prvi obrisi izazvali veliku pozornost te kritiku stručne javnosti.
„Naši građani pokazuju pojačani interes za očuvanje vlastitog zdravlja i to je za svaku pohvalu. Naravno, osim cijepljenja nemojmo zanemariti značaj održavanja fizičkog razmaka i higijenskih mjera jer je upravo taj „trijas“ ključan za pobjedu protiv epidemije“ rekao je uvodno Bekavac odgovarajući na pitanje o pojačanom interesu građana za cijepljenje koji se zamjećuje ovih dana. Na pitanje smatra li kako Vlada provodi kvalitetnu kampanju cijepljenja ili je porast interesa za cijepljenje rezultat straha građana, Bekavac upozorava da su odgovorni za upravljanje epidemijom unazad dvije godine počinili brojne propuste, a čine ih i danas.
„Znamo i sami kako je sustav prijave oboljelih, zatim osoba u samoizolaciji, nadzora kontakata i dalje loš, nepripremljen te informatički nedorađen. I unatoč brojnim upozorenjima, unatoč svim kapacitetima koji su nam na raspolaganju Ministarstvo i Vlada ne razumiju koji su ključni momenti koji mogu zaustaviti širenje epidemije, a to struka zna. Vlada je zapravo iznenađena ovim četvrtim valom“, primjećuje Bekavac te nastavlja kako je Vlada ta koja je ugrozila živote građana lošim vođenjem epidemije.
Referirajući se na nesuglasice između članova Znanstvenog savjeta Vlade Bekavac smatra kako to savjetodavno tijelo ima stručnjake iz područja medicine i epidemiologije, ali i znanstvenike koji nisu stručnjaci u području epidemiologijom.
„Struka je jedinstvena i suglasna oko toga što i kako treba činiti, o tome HZJZ s vremena na vrijeme izdaje upute i ne vidim nikakvog razloga za neprovedbu preporuka struke, a upravo Vlada i tijela Vlade nisu u stanju provesti ono što su sami propisali“, zaključuje Bekavac. Posebno upozorava na potkapacitiranost zdravstvenog sustava za sve izazove koje je donijela epidemija pri čemu je zanemarena borba protiv svih drugih bolesti koje postoje paralelno s COVID-om, a o kojima se niti govori dovoljno.
„Nas, srećom, i nadam se, čeka bolji scenarij nego prije godinu dana jer, podsjećam, u prosincu prošle godine imali smo otprilike jednak broj novozaraženih ljudi kao ovih dana, međutim, mi danas ipak imamo upola manje hospitaliziranih i mehanički ventiliranih“ optimističan je Bekavac pri čemu manje brojke hospitaliziranih pripisuje učincima cijepljenja kao i prethodnog preboljenja bolesti.
Bekavac je govorio i o općoj zdravstvenoj slici Hrvatske te primjećuje povećani mortalitet od malignih bolesti te kardiovaskularnih bolesti te smo i u tom pogledu po smrtnosti od tih bolesti pri vrhu europske ljestvice mortaliteta, a Bekavac smatra kako će u borbi protiv tih bolesti epidemija COVID-a odmoći.
Zaključno, Bekavac se osvrnuo i na najavljenu reformu zdravstvenog sustava.
„Ono što u medijima vidimo, najave izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema mom sudu i sudu savjeta za zdravstvo Mosta ono o čemu se govori nikako neće povećati dostupnost zdravstvene zaštite. Iza ovih izmjena i dopuna stoji zapravo jedna klijentelistička ekipa koja je okupljena oko nekih institucija, međutim, interesi pacijenata ovdje nisu na prvom mjestu. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti doći će do pojačanog odljeva zdravstvenih djelatnika, doći će do značajnog zaključavanja brojnih ordinacija u kojima neće više biti nikoga. Dođi će do problema u provedbi svih aktivnosti i mjera koje provode županijski zavodi za zdravstvo koji su na „štamparovskim“ načelima organizirani da budu utopljeni u zajednici kako bi građani u blizini svog doma mogli dobiti sve ono što im doista i treba“, kritičan je Bekavac oko najavljenih reformi zdravstvene reforme. Dodaje kako se centralizacijom upravljanja postiže centralizacija tijeka novca za što smatra da će se koristiti kako bi se zdravstvu oduzela sredstva s kojima će se popuniti neke druge rupe u javnom sustavu.
„U najavljenoj reformi nema ničega što bi ukazivalo na smanjenje troškova smanjenjem cijena lijekova, a nemojmo zaboraviti da glavninu, tri četvrine, dugova u zdravstvu stvaraju upravo one zdravstvene ustanove o kojima brigu već vodi država“, upozorio je Bekavac na apsurd najavljene centralizacije zdravstvenog sustava. S druge strane, kao prave reformske mjere predlaže praćenje učinkovitosti svake zdravstvene ustanove, praćenje ishode liječenja, provođenje masterplana bolnica te funkcionalne integracije kako bi se smanjili troškovi održavanja hladnih pogona u bolnicama tamo gdje ne postoji potreba građana.