U srijedu je u Hrvatskom saboru raspravljano o zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je rekao kako trideset godina mi raspravljamo o tome kako ćemo i što ćemo sami na svome.Beljak: Mi smo dobri sluge, a loši gospodari„Te sve zakone ćemo moći poderati za nekoliko mjeseci jer ćemo otvoriti prostor da sve to skupa kupe stranci. Ili oni koji već imaju, sluge vladajuće kaste – HDZ-a. Zna se jako dobro tko drži zemlju po Slavoniji, tko ima tisuće hektara u nezasluženom zakupu koji je dobiven po političkim linijama. Zna se jako dobro tko je to napravio, tko je kome to omogućio i tko će od toga imati koristi!“, rekao je.„Kad se otvori prostor da poljoprivredno zemljište kupuju stranci vratit ćemo se u vrijeme prije Stjepana Radića, samo s jednom bitnom razlikom – nas više nema! Nema više poljoprivrednika, nema više stočara, nema više seljaka i nema više hrvatskog sela. Mi smo najbolji sluge, a najlošiji gospodari u povijesti ljudske civilizacije“, rekao je Beljak.Lenart: Komasacija je nekome majka, a nekome maćehaŽeljko Lenart je rekao kako je komasacija svakako nužan proces, ali je isto i bolan i kompliciran za mnoge dionike tog procesa.„Zakon kaže da će se postupcima komasacije smanjiti broj katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta po vlasniku. Imamo danas efikasnijih i bržih metoda kojima možemo smanjiti broj čestica“, rekao je Lenart te naveo vlastiti primjer.„Parcelu od 4 hektara koju sam složio kupio sam od nekoliko vlasnika, to je 12 čestica, i kada bi želio izbrisati granice između tih čestica, da to bude jedna čestica, morao bih raditi elaborate, mjernike, i to bi me koštalo više nego što to zemljište vrijedi kada se nabavljalo. Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha.“Predložio je da bi se to moglo riješiti jednom administrativnom mjerom.„Tko želi izbrisati čestice i pretvoriti sve u jednu, neka to država odradi o svom trošku za njega.“Izrazio je bojazan da će se i komasacija provesti na način kako se provela privatizacija i podjela državnog poljoprivrednog zemljišta.„Svaki seljak je sentimentalan prema svojoj njivi. Svoje imanje slažem trideset godina, popravljam zemlju, proširujem, znam za svaku svoju parcelu, na koji način je treba izorati, kuda treba propustiti vodu i ne slažem se s tvrdnjama da manje parcele nisu rentabilne“, kazao je.„Bitno je proizvoditi na svakom komadiću zemlje. Mi danas nemamo dovoljno hrane ni energije. Promašili smo sve poljoprivredne politike. Zbog čega se komasacija nije napravila prije 20 godina? Ili smo možda, kroz natječaje podijelili državno poljoprivredno zemljište, uskoro izlazi moratorij na zabranu kupovine zemlje strancima, pa možda mi sada trebamo i to privatno zemljište okrupniti da stvorimo neke nove, veće parcele pa da pripremimo to za one koji nisu zainteresirani za male parcele? To je pretpostavka, nadam se da nije tako“, zaključio je Lenart.